Pretvara li nadzorna ploča s podacima u stvarnom vremenu novinare u lovce na klikove?

Ako se uspjeh redakcije mjeri još samo time koji tekstovi prikupljaju najviše klikova, nešto nije u redu. Temeljito istražen tekst tada može proći prilično loše u usporedbi s na brzinu napisanom viješću koja izaziva ogorčenje. Barem na zaslonu.

Zato je kritika analitike u stvarnom vremenu u novinarstvu razumljiva. Clickbait, pritisak da se ostvare brojke, stalna utrka za sljedećim skokom na grafikonu: to su opravdane brige. Tko stalno gleda brojke, s vremenom im može početi podređivati svoj rad.

I sami razvijamo NowMetrix, alat za analitiku u stvarnom vremenu namijenjen redakcijama. Upravo se zato trebamo pozabaviti tom kritikom.

Dobro je dokumentirano da brojke utječu na ljude. Istraživačica Caitlin Petre još je 2015. u istraživanju za Tow Center opisala kako podaci o dosegu i rang-liste mogu, među ostalim, potaknuti natjecanje, osjećaj priznanja, pritisak i sumnju u vlastite sposobnosti. Nadzorna ploča utječe na to čemu ljudi pridaju pažnju i kako procjenjuju svoj rad.

Za nas u tu raspravu pripada i jedno drukčije iskustvo s brojkama: s vremenom se može razviti osjećaj za vlastiti portal. Za to kako se dan odvija, koji tekstovi dopiru do ljudi i gdje se događa nešto što zaslužuje pomniji pogled.

U početku možda vidimo ponajprije jednu brojku: toliko je ljudi upravo na portalu. S vremenom promjene dobivaju više konteksta. Poznajemo ritam uobičajenog prijepodneva. Vidimo što se događa nakon slanja newslettera. Primjećujemo kad se stariji članak odjednom ponovno čita ili kad neki tekst zadržava pozornost dulje od očekivanog.

Taj osjećaj nastaje povezivanjem promatranja i redakcijskog iskustva. Znamo što je objavljeno, koji je članak dobio drukčije mjesto na portalu i koji događaji obilježavaju dan. Brojke nadopunjuju to znanje.

Pritom mogu dovesti u pitanje i naše pretpostavke. Možda tema za koju smo mislili da zanima tek uski krug ljudi privlači više pozornosti nego što smo očekivali. Možda se pažljivo napisano objašnjenje još čita, dok je aktualna vijest odavno nestala iz fokusa. Takva zapažanja mogu biti povod da temi damo više prostora.

Koliko to može biti korisno pokazuje jednostavan primjer. Redakcija je prije nekoliko mjeseci objasnila koja prava putnici imaju u slučaju otkazivanja vlakova. Tijekom većeg poremećaja u željezničkom prometu taj se članak odjednom ponovno često otvara.

Pred timom su sada vrlo konkretna pitanja. Jesu li informacije još točne? Jesu li se promijenila pravila o naknadama? Rade li poveznice na dodatne informacije? Treba li članku dodati napomenu o trenutačnoj situaciji?

Ako redakcija primijeti taj obnovljeni interes, može provjeriti tekst upravo dok se ljudi njime koriste. U tome je redakcijska vrijednost koja nadilazi broj pregleda.

I slaba pozornost može biti korisno zapažanje. Pretpostavimo da redakcija objavi važan tekst o financiranju lokalnih škola. Članak ima vrlo malo pregleda.

To samo po sebi malo govori o tome zanima li ljude ta tema. Možda je tekst pri dnu naslovnice. Možda je naslov toliko apstraktan da nitko ne prepoznaje što odluka znači za njegovu obitelj. Možda temi treba više vremena.

Prije nego što redakcija zaključi da bi ubuduće trebala rjeđe obrađivati takve teme, vrijedi razmotriti te mogućnosti. Precizniji naslov ili razumljivo objašnjenje posljedica može pomoći važnoj temi da dođe do publike. Pritom se, naravno, mora ispuniti ono što naslov obećava.

Ograničenja brojki ipak ostaju. Pregled stranice ponajprije govori da je stranica otvorena. Iz njega se ne može iščitati ni slaganje, ni povjerenje, ni novinarska kvaliteta. A ljudi koji uopće ne dođu do portala iz te perspektive ostaju uglavnom nevidljivi.

Ni iz uzlazne krivulje ne može se uvijek nedvojbeno utvrditi uzrok. Ulogu mogu imati istaknutije mjesto, poveznica s druge stranice ili aktualan događaj. Tko želi učiti iz brojki, mora uzeti u obzir njihov kontekst i uključiti dodatna zapažanja. Reuters Institute opisuje upravo takav pristup: analitika treba nadopuniti uredničku prosudbu relevantnim informacijama.

Zato redakcija treba imati jasnu predodžbu o tome za što koristi podatke uživo. Rang-lista najčitanijih članaka teško može poslužiti za rangiranje najboljeg novinarskog rada. Teme, ciljne skupine, položaj na portalu i vrijeme objave previše se razlikuju.

Jednako je važna sloboda da se tema nastavi pratiti neovisno o njezinu trenutačnom dosegu. Nepravilnost zaslužuje istraživanje čak i ako u početku pogađa samo malo ljudi. Pažljivo objašnjenje šireg konteksta treba imati svoje mjesto i onda kada zabavna vijest privlači mnogo više pozornosti.

U svakodnevnom radu to znači i da možemo prestati gledati u zaslon. Nitko tijekom rada na istraživanju ne mora pratiti svaku promjenu broja posjetitelja. Podaci uživo korisni su kada treba donijeti konkretnu odluku. Da bismo procijenili ima li neki tekst učinka tijekom više tjedana, ionako su potrebni dulje praćenje i drugi oblici povratnih informacija.

Iz toga za nas proizlazi jasan cilj za NowMetrix: redakcije trebaju moći brzo razumjeti što se upravo događa na njihovu portalu. Trebaju dobiti naznake koje će im pomoći da svoj rad učine dostupnijim, aktualnijim i korisnijim.

Dobar osjećaj za portal podrazumijeva i sposobnost da brojke stavimo u kontekst te ih katkad svjesno zanemarimo. Ponekad tekst ostaje na naslovnici zato što ga redakcija smatra važnim. Čak i ako neki drugi upravo donosi više klikova.